MARIANO RELVAS AMARAL MARFO

BALI LIAFUAN BALI ISISN LOLON NO SALA LIAFUAN BODIK ISISN LOLON

Wellcome Relvasblogger

Imagem Soke MOru

Foto Hamutuk Ho Belun Soke Moru Sira

Desenhu Sertifikadu

Aprende Desnhu Sertifikadu

Aktividades Hafini

Seting Mikrotik iha Tasi Tolu

Aktividades Hafini

Seting Mikrotik iha Tasi Tolu

Referesing

Hamutuk Ho Familia Iha Kaitehu

Wednesday, December 11, 2019

Saida Mak Hardware

Hardware
KOINHESIMENTU  KONA BA KOMPONENTE SIRA IHA KOMPUTADOR
MOTHERBOARD
Motherboard mak komponente komputador nian  ne’ebe ita atu tau ka monta komponente sira seluk  komputador  nian hanesan Processor, Video Card, Sound Card, Hard Disk, RAM, Power Supply no seluk seluk tan. Motherboard ne’e nia funsaun atu halo ligasaun ba komponentes ida-idak hodi bele halo komunikasaun ba malu. Kada motherboard iha nia espesifikasaun rasik, espesifikasaun hanesan processor saida mak fo apoiu no kapasidade maksimal RAM hira ne’ebe hetan apoiu husi motherboard.


 PROCESSOR
 Karik komputador ida kompara ho ema, processor hanesan kakutak ba ema ne’e. 
Processor ka CPU (Central Processing Unit) mak  komponente komputador ne’ebe nia serbisu atu  ezekuta instrusaun ka hala’o kalkulasaun. Molok sosa processor ida imi tenke buka hatene uluk, socket processor modelo saida mak ita nia motherboard ne’e iha, karik socket AM2, socket LGA 775, ka seluktan.


RAM
RAM mak abreviasaun husi Random Access Memory, mak komponente komputador ida ne’ebe ho nia funsaun atu rai dokumentu provizoriu husi programa ida ne’ebe sei lao hela no dokumentus hirak ne’e bele asesu ho acak ka random. Molok ita sosa RAM ida, ita tenke hatene uluk Slot RAM modelo saida mak ita nia motherboard iha, karik SDRAM, DDR, DDR2, ka seluktan.


VIDEO CARD
Video Card mak komponente Komputador  nian ne’ebe ho nia funsaun  atu fo sai resultadu output grafiku ka desenu nian neebe hatudu iha monitor. Molok atu hola video card, imi tenke buka hatene uluk, slot Video card modelo saida mak ita nia Motherboard ne’e iha, karik slot PCI, AGP, PCI-X, PCI Express no seluk tan.

SOUND CARD
Sound card mak komponente komputador nian ne’ebe monta hela iha motherboard. Sound Card ne’e ninia funsaun mak  atu fo sai resultadu sound ka lian  liu husi port input no output. Bain-bain ema hola motherboard ne’ebe foun, sound card ne’e monta nanis ona iha onboard. Ne’ebe ita la presija atu hola tan sound card eksterna.


HARD DISK
Hard disk mak komponente komputador, fatin ne’ebe rai dokumentus pemanente. Hard disk ho kapasidade bo’ot  iha ita nia komputador maka ita bele rai dokumentus barak liutan. Molok ita sosa hard disk ita tenke buka hatene interface hard disk modelo saida mak ita nia motherboard iha, karik  IDE, SCSI, SATA, ka seluktan.


POWER SUPPLY
Kompara ho kareta ne’ebe la lao bainhira laiha mina, nune’e  mos komputador ida la moris ka la funsiona  bainhira laiha power supply ka PSU (Power Supply Unit). Power supply mak komponente ida husi komputador ne’ebe ho funsaun atu oferese forsa eletrisidade ba komponenete sira seluk hanesan  motherboard, hard disk, optical disk drive, no sira seluktan.



OPTICAL DISC DRIVE

Maske la ho optical disc drive komputador bele moris ka funsiona, maibe kuandu laiha komponente ida ne’e, komputador hanesan izolado husi mundo liur nian, izolado husi mundu liur signifika katak ita iha difikuldades baihnira iha tempo ruma ita hakarak kopia dokumentus, instala programa, hare filmajem VCD ka DVD, ne’ebe rai iha CD ka DVD.Optical Disc Drive bele hanesan CD-ROM, DVD-ROM, DVD-RW, Blue-Ray, ka seluktan. Molok sosa optical disk drive ida, ita tenke buka hatene uluk interface modelu saida mak ita nia motherboard iha, karik IDE, SATA, ka seluktan.


MONITOR

Monitor mak komponente komputador ne’ebe ho nia funsaun atu hatudu figura ne’ebe fo sai (output) husi video card. Monitor komputador barak ne’ebe iha merkadoria agora dadaun ne’e mak monitor CRT (monitor tabung) no monitor LCD maibe agora dadaun ema barak prefere uza monitor LCD (liu-liu iha edifisiu sira) tamba monitor ida ne’e laos deit ho modelu ne’ebe modernu, maibe mos iha forsa seluk mak poupa espasu no poupa eletrisidade.
KEYBOARD
Keyboard mak komponente komputador ho nia funsaun hanesan instrumentu hodi hakerek buat ruma. Alem de  keyboard standard, keyboard komputador agora ne’e iha modelu oin-oin, hanesan keyboard mini, keyboard fleksibel ne’ebe bele lulun, keyboard wireless ne’ebe bele uza bluetooth, no seluktan.
MOUSE

Mouse mak komponente komputador ne’ebe ho nia funsaun atu muda kursor iha monitor no atu klik buat ruma hanesan butaun (tombol) iha aplikasaun programa ida. Mouse mos iha modelu oin-oin, iha mouse standard, mouse ba jogus (gaming), mouse wireless ne’ebe uza Bluetooth, no seluktan.  Download
Iklan


Saturday, November 23, 2019

Link Ba Pajina Foun




Tag link <a></a>  nian 
Atu halo link ida ba pagina seluk, hanesan pajina molok nian nebe ita halo ona ne’e foti file nia naran atu halo nia link iha pagina ne’e. link ne’e make ma uza hodi halo relasaun entre pajina ida ho pajina seluk. Kuandu ita loke website ida depois ita muda kursor ba letra ida mak nia lakan azul ho linha iha kraik ne’e mak naran link. Ne’ebe ita klike sei mosu pagina seluk ou bele mosu ita tab ida fali tuir ida-idak nia pagina setting nian. Atu hatene no koko hadi hare mai ita hakerek no koko koding iha kraik ne’e:
(Hakekek nain rekomenda katak atu estuda pajina web, ita nia file sira ne’ebe ita halo ona tau hamutuk iha folder ida para wainhira halo link ida ba pagina seluk fasil atu hetan nia naran/link)

<html>
<head>
    <title>Link</title>
</head>
<body>
<p>Iha link ne'e ita sei bolu file ida naran mofikasaunteks nian</p>
<a href="modifikasaunteks.html">Klike iha ne'e</a><br><br>
<p>Link iha kraik ne'e wainhira ita klike nia sei loke rasik iha tab foun</p>
<a href="modifikasaunteks.html" target="_blank">Klike iha ne'e</a><br>
</body>
</html>

NB: labele copy paste deit tamba file foder nia naran lahanesan 

Nia resultadu mak hanesan tuir mai ne'e:
Description: https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiLV1AvYXMcZChDOYJBW_ANKgWNUUZbgbJLO6tWASFqVXr0wEZ21pjjby2sm_cOsmsLhqmV66Xp36ZeSRpoEusL5yK0N1yMK3v0ZmwRJVKZ1pElTf74gQToD3tZxQw9nCIPWF5LV_aA3A/s1600/11.PNG

Posting husi Unknown Tuku 02.47 
Reaksaun: 
Tag Font Usa ba testu ho nia modelu, kor no medida nian, atu hatene liu tan mai ita koko ho koding iha kraik ne'e.
Hakerek koding iha kraik ne’e iha testu editor no save ho nia naran Font.html hotu tiha loke file hare nia resultadu iha browser; 

<html>
<head>
<title>Font, Link & Image</title>
</head>
<body>
<!--Tag Font-->
<font face="Arial">Ida ne'e ho font Arial</font><br>
<font face="Verdana">Ida ne'e ho font Verdana</font><br>

<!--ida ne'e font verdana, mahar no italik-->
<font face="Verdana"><b><i>Ida ne'e ho font Verdana</i></b></font><br>

<!--ida ne'e font verdana, mahar no italik ho nia kor mean-->
<font face="Verdana" color="red"><b><i>Ida ne'e ho font Verdana</i></b></font><br>

<!--kor font nian-->
<font color="blue">Ida ne'e ho nia kor azul</b></font><br>
<font color="yellow" size="6">Ida ne'e ho nia kor kinur</b></font><br>
<font color="green" size="8">Ida ne'e ho nia kor matak</b></font>

</body>
</html>

Hotu tiha save, loke folder no file nia naran hodi hare nia resultadu. nia resultadu mak hanesan tuir mai ne'e:
Description: https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhO9QLWizsiEr2G30oEDynQ68SX1e-BBW-9OrCogdXhvZAA74kp91J_jrOHpxP0xkrUdUfiFfw8BAqJsQFLNfoXz2crEXb09cr4iJWwwhPhNmF_x6iTiUOW7Kf0mb-8evkYd7mtCs1YXg/s1600/10.PNG

Posting husi Unknown Tuku 01.06 
Reaksaun: 
13 Jun 2014
Tag Modifikasaun Testu sira nian :
Hanesan publikasaun molok nian ita estuda konaba tag ho nia funsaun sira, agora ita tama ba pratika tag ida-idak nian. Antes atu halo koding ita halo forder keta ida hodi rai hamutuk koding sira nebe ita sei estuda. Primeiru halo forder ida ho nia naran konforme ita idepois loke notepad++ hodi hakerek koding sira hanesan tuir mai ne’e :
1.       Tag modifikasaun testu nian
Hakerek koding iha kraik ne’e iha notepad++ no save ho nia naranModifikasaunTestu.html no loke folder nebe ita save ba idepois klike dalarua iha file nia naran hadi hare nia resultadu iha browser.
Description: https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjPR3O34FoXXTghGU5Kc6A-LEGL5i3fsXYcOCWu89ZQ4IWGOq04JPhoWQK5tmM7y5D-DyA7JQgoFKlmCesfRO3Xi4fp1FTyQe3ZoJtCVc5gXaxJnqmfTiYU0gPWb3pgV6kD0Nw2ciD3lA/s1600/8.PNG
Nia resultadu mak hanesan tuir mai ne'e:
Description: https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg3v8NfJpYnny7ttdeFBPbWmQocdKtysZefje0sKRe6_MXT8Tsmjd3YxyoRVsxUXu11ApYViWqRGbL_KGXq4M6vQFYhZ5UU94P5mizETrmmtTyKldr-Gq4eHYaayF4kZqsdIzwRakrGbQ/s1600/9.PNG

Posting husi Unknown Tuku 23.30 
Reaksaun: 
Tuir mai, hatene naran tag sira iha HTML ho nia funsaun :


Tag basiku HTML nian :
Naran Tag
Deskripsaun
Atributu
<html></html>
Linha nebe iha leten liu iha kada file html no ida ne'e mak nakloke ba kode html sira.
<head></head>
informasaun geral konaba pagina web nian
<title></title>
Titulu pajina nian nebe hakerek iha Head nia laran
<body></body>
Fatin atu halo setting atributu dokumentu tomak nian
background, bgcolor, bgsound, font, link, alink, vlink, topmargin, leftmargin, marginheight, marginwidth

Modifikasaun testu nian :
Naran Tag
Deskripsaun
Ezemplu
<b></b>
Halo letra sira sai mahar
Letra Mahar
<i></i>
Halo letra sira sai italik
Letra Italik
<u></u>
Halo linha iha letra nia kraik
linha iha letra nia kraik
<h1></h1>
Header 1 nian
header 1
<h2></h2>
Header 2 nian
header 2
<h3></h3>
Header 3 nian
header 3
<h4></h4>
Header 4 nian
header 4
<h5></h5>
Header 5 nian
header 5
<h6></h6>
Header 6 nian
header 6
<sub></sub>
Subscript nian ou halo letra ki'ik iha letra ida nia kraik
Scriptsub
<sup></sup>
Superscript nian ou halo letra ki'ik iha letra ida nia leten
Scriptsup

Font nian :
Naran Tag
Deskripsaun
Atributu
<font></font>
Atu muda jeitu letra sira nian
color, size, name

Link sira nian :
Naran Tag
Deskripsaun
Atributu
<a></a>
Atu halo link ida ba dokumentus ou pajina seluk
href, target, style, class, name, id

Imajen nian :
Naran Tag
Deskripsaun
Atributu
<img>
Uza hodi foti imajen ou halo link ba imajen ruma
src, alt, name, border, height, width

Formatting nian :
Naran Tag
Deskripsaun
Ezemplu
<blockquote></blockquote>
Uza hodi halo'ot letra no imajen iha tag ida nia laran
Letra blockquote
<ol></ol>
Ordered List : halo lista ida ho numeru
1.                  Item
<ul></ul>
Unordered List : halo lista ida ho simbolu / pontu deit
·                     Item
<li></li>
List : Elementu ol ho ul nian nebe hakerek iha ol ou ul nia laran atu halo lista ida
<ol><li>Item</li></ol>
<ul><li>Item</li></ul>
<dl></dl>
Definition List : halo define lista ida
Item simples
<dt></dt>
Definition Term : termu definisaun nian

Item simples
<dd></dd>
Definition Description : definisaun deskripsaun lista

Item simples
<p></p>
Paragrafu nian
Testu simples
<br> ou </br>
Troka linha ou linha foun
.....Testu simples
<hr>
Halo linha horizontal ida


<center></center>
Halo elementu ruma ho klaran
Testu Simples

Tabela nian :
Naran Tag
Deskripsaun
Atributu
<table></table>
Atu halo tabela ida, ita tenki hahu ho tag ne'e
border, cellpadding, cellspacing, width, height, name, id, title, bgcolor, background, align, valign
<tr></tr>
Halo linha iha tabela
height, bgcolor, background, align, valign, title
<td></td>
Halo koluna iha tabela
height, width, bgcolor, background, align, valign, title, colspan, rowspan
<th></th>
Ulun/head tabela nian, liafuan otomatikamente sei iha klaran ho mahar
height, width, bgcolor, background, align, valign, title, colspan, rowspan
<tbody></tbody>
Formatu nebe uza ba cell nebe iha tag table nia laran
height, width, bgcolor, background, align, valign
<colgroup></colgroup>
Formatu nebe uza ba tag koluna nian
height, width, bgcolor, background, align, valign, colspan

Form/formulariu nian :
Naran Tag
Deskripsaun
Atributu
Ezemplu
<form></form>
Halo'ot elementu form nian
smethod, action, name
<input type="">
Variasaun husi tipu elementu form
text, password, hidden, radio, checkbox, submit, image, reset
="text"
Ense form ida ho liafuan
name, value, width, maxlength
="password"
Ense form ida ho password
name, value, width, maxlength
="hidden"
Uza hodi halo variavel la hare hetan
name, value
="radio"
Uza hodi hili butaun ida
name, value
Item 1 Item 2
="checkbox"
Uza hodi hili box ida ou rua ba leten
name, value, checked
Item 1 Item 2
="submit"
Butaun submite nebe uza hodi submite buat ruma
value
="reset"
Butaun reset nebe uza hodi reset buat ruma
value
<select></select>
Atu halo combo-box nebe hamutuk ho tag option
size, name
<option></option>
Atu hili opsaun nebe combo-box nia laran
selected, name, value
 
<textarea>
</textarea>
Area testu nian nebe ita bele hakerek liafuan rua ba leten
name, rows, cols, wrap

Maluk sira, ida ne'e mak tag sira ne'ebe iha html hodi uza ba halo pagina web nian ho nia konten no medelu tuir ita nia hakara. Nia tag basiku mak hanesan iha kraik ne'e: 
Description: https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgHFtflMBvtiUk5fQT2FxRhkaz8dADSMw5CS7m82mLXDGR4wolEnrzMlpqj7fR7JinfkXhxMDFCSd6ixySCzlzrZu_PrucuhNcyYIa0V0G3ubyvhsY3ChJjs4Lhm4kkqB0oSBZjQGtAXA/s1600/5.PNG

Posting husi Unknown Tuku 19.21 
Reaksaun: 



HTML (Hypertext Markup Language) ne'e lingua markasaun ida ne'be uza hodi halo pagina web nian, hamosu informasaun oi-oin iha pagina web nian no formatu hypertestu simples ne'ebe hakerek ho formatu arkivu ASCII nian, ikus mai sei hamosu formulariu integradu ida.Ho lian seluk, arkivu ida ne'ebe halo Software ho prosesamentu testu nian no rai(save) ho  ASCII atu bele sai pajina web normal ida ho comandus HTML.Hahu ho lian ida ne'ebe tempo uluk barak mak uza hodi halo edisaun no impresaun iha mundu ho naran SGML (Standard Generalized Markup Language),  
HTML ne'e padraun (stardar) ida ne'ebe utiliza atu exibisaun  pajiina web sira. HTML ohin ne'e padraun iha Internet definidus no utilizasaun controlada husi World Wide Web Consortium (W3C). HTML halo husi colaborasaun TIM Caillau ho Berners-Lee Robert wainhira sira sei  servisu iha CERN iha tinan 1989 (CERN  alta enerjia ida ho institutupeskija fĂ­sica, iha Genebra).

Atu aprende html ita presija testu editor ida hanesan notepad, notepad++ nst...se ita nia testu editor hanesan notepad++ seidauk iha entaun bele loke link ne'e : notepad++ hodi bele download.

Sintaksaun basiku HTML nian mak hanesan tuir mai ne'e

<html>
<head>
    <title>Fatin hakerek Titulu nian</title>
</head>
<body>
Fatin hakerek koding atu mosu iha pajina web nian....!!
</body>
</html>


koding iha leten ne'e mk ita hakerek ita testu editor, hakerek hotu tiha rai hakerek file nia naran ho nia ekstensaun (.html). hotu tiha, loke folder ne'be ita rai ba, depois klike dalarua iha file nia naran maka nia sei mosu iha browser hanesan Mozila Firefox ou Google Crome nst...se ita sei konfusaun hela bele hare tuir nia medidas tuir mai ne'e:


1.loke notepad++ hodi hakerek koding 
Description: https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgOJl8QZ7SP4x2VIyaoptMn86xwTzt3aYXfneaIFDLhMkH80-5rI2UWTSC8WE0f-MRTXWZCKFUnw_EHLvvBGr8ej_eoWdOeujeiJeoCY3_-5JuZHF1u2MxrvQ_GVmZootG4woiXWbfiag/s1600/1.PNG

2.hotu tiha klike iha file>save as no hakerek file nia naran ho ekstensaun (.html) no klike save maka nia sei rai iha folder nebe ita rai ba


Description: https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiilXK-AV9KKyHPpgnkg1WSs6O8Vsw0xVq3FYX_1v9ViR0QyRssBSssSxRRBEmA0lC7i_8AH4RIkkYIXBoRRQ5l6Ltpx-dPzUkKwo6zAUZYElr_jA_5KJqyA4DRCWpTvQ77PWj72T8cxw/s1600/2.PNG  
3. loke folder nebe ita rai ba no klike dalarua iha fali nia naran hodi hare nia resultadu iha browser:
Description: https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgw1u13fsWCroJw4kbc_dn0RtbsK5UEXgy4zjqy5SI8fQVCZEqs04eYbYrpKtoXioCzKqD_a1RwubcNDaPnA58Wz3BI9c134dtuzEg58HWT5Fwa01EfiTOKSjN8Nr5lIu2H0da2-ZFuyg/s1600/3.PNG
4. hare nia resultadu iha browser:
Description: https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEibwnIFwNuUSQL89gyi0-INxECLFflsmLJ-_gdaOUfh1fGNxONlBAiJ5liFo2DFc2xKHRzskx15ePsW84b56G_C5XQXSzuA8phEDkfS80FliI6UKtu1qaHumAnn-mU4iCaJrzlgdjeg4Q/s1600/4.PNG
Ida ne'e mak hanesan introdusaun badak konaba HTML nian, atu aprende liu tan ita sei iha materia barak ne'ebe ita sei estuda tuir mai....santai deit BRO, SIS...hein hau no asiste nafatin iha blog ne'e...