KOINHESIMENTU KONA BA KOMPONENTE SIRA IHA KOMPUTADOR
MOTHERBOARD
Motherboard mak komponente komputador nian ne’ebe ita atu tau ka
monta komponente sira seluk komputador nian hanesan Processor,
Video Card, Sound Card, Hard Disk, RAM, Power Supply no seluk seluk tan.
Motherboard ne’e nia funsaun atu halo ligasaun ba komponentes ida-idak hodi
bele halo komunikasaun ba malu. Kada motherboard iha nia espesifikasaun rasik,
espesifikasaun hanesan processor saida mak fo apoiu no kapasidade
maksimal RAM hira ne’ebe hetan apoiu husi motherboard.
PROCESSOR
Karik komputador
ida kompara ho ema, processor hanesan kakutak ba ema ne’e.
Processor ka CPU (Central Processing Unit) mak komponente
komputador ne’ebe nia serbisu atu ezekuta instrusaun ka hala’o
kalkulasaun. Molok sosa processor ida imi tenke buka hatene uluk, socket
processor modelo saida mak ita nia motherboard ne’e iha, karik socket AM2,
socket LGA 775, ka seluktan.
RAM
RAM mak abreviasaun husi Random Access Memory, mak komponente
komputador ida ne’ebe ho nia funsaun atu rai dokumentu provizoriu husi programa
ida ne’ebe sei lao hela no dokumentus hirak ne’e bele asesu
ho acak ka random. Molok ita sosa RAM ida, ita tenke hatene uluk
Slot RAM modelo saida mak ita nia motherboard iha, karik SDRAM, DDR,
DDR2, ka seluktan.
VIDEO
CARD
Video Card mak komponente Komputador nian ne’ebe ho nia
funsaun atu fo sai resultadu output grafiku ka desenu nian neebe hatudu
iha monitor. Molok atu hola video card, imi tenke buka hatene uluk, slot Video
card modelo saida mak ita nia Motherboard ne’e iha, karik slot PCI, AGP, PCI-X,
PCI Express no seluk tan.
SOUND CARD
Sound card mak komponente komputador nian ne’ebe monta hela iha
motherboard. Sound Card ne’e ninia funsaun mak atu fo sai
resultadu sound ka lian liu husi port input no output.
Bain-bain ema hola motherboard ne’ebe foun, sound card ne’e monta nanis ona iha
onboard. Ne’ebe ita la presija atu hola tan sound card eksterna.
HARD
DISK
Hard disk mak komponente komputador, fatin ne’ebe rai dokumentus
pemanente. Hard disk ho kapasidade bo’ot iha ita nia komputador maka ita
bele rai dokumentus barak liutan. Molok ita sosa hard disk ita tenke buka
hatene interface hard disk modelo saida mak ita nia motherboard iha,
karik IDE, SCSI, SATA, ka seluktan.
POWER SUPPLY
Kompara ho kareta ne’ebe la lao bainhira laiha mina, nune’e mos
komputador ida la moris ka la funsiona bainhira laiha power supply ka PSU
(Power Supply Unit). Power supply mak komponente ida husi komputador ne’ebe ho
funsaun atu oferese forsa eletrisidade ba komponenete sira seluk hanesan
motherboard, hard disk, optical disk drive, no sira seluktan.
OPTICAL
DISC DRIVE
Maske la ho optical disc drive komputador bele moris ka funsiona, maibe
kuandu laiha komponente ida ne’e, komputador hanesan izolado husi mundo liur
nian, izolado husi mundu liur signifika katak ita iha difikuldades baihnira iha
tempo ruma ita hakarak kopia dokumentus, instala programa, hare filmajem VCD ka
DVD, ne’ebe rai iha CD ka DVD.Optical Disc Drive bele hanesan CD-ROM, DVD-ROM,
DVD-RW, Blue-Ray, ka seluktan. Molok sosa optical disk drive ida, ita tenke
buka hatene uluk interface modelu saida mak ita nia motherboard iha, karik IDE,
SATA, ka seluktan.
MONITOR
Monitor mak komponente komputador
ne’ebe ho nia funsaun atu hatudu figura ne’ebe fo sai (output) husi video card.
Monitor komputador barak ne’ebe iha merkadoria agora dadaun ne’e mak monitor
CRT (monitor tabung) no monitor LCD maibe agora dadaun ema barak prefere uza
monitor LCD (liu-liu iha edifisiu sira) tamba monitor ida ne’e laos deit ho modelu
ne’ebe modernu, maibe mos iha forsa seluk mak poupa espasu no poupa
eletrisidade.
KEYBOARD
Keyboard mak komponente komputador ho
nia funsaun hanesan instrumentu hodi hakerek buat ruma. Alem de keyboard
standard, keyboard komputador agora ne’e iha modelu oin-oin, hanesan keyboard
mini, keyboard fleksibel ne’ebe bele lulun, keyboard wireless ne’ebe bele uza
bluetooth, no seluktan.
MOUSE
Mouse mak komponente komputador
ne’ebe ho nia funsaun atu muda kursor iha monitor no atu klik buat
ruma hanesan butaun (tombol) iha aplikasaun programa ida. Mouse mos iha modelu
oin-oin, iha mouse standard, mouse ba jogus (gaming), mouse wireless ne’ebe uza
Bluetooth, no seluktan. Download
Atu halo link ida ba
pagina seluk, hanesan pajina molok nian nebe ita halo ona ne’e foti file nia
naran atu halo nia link iha pagina ne’e. link ne’e make ma uza hodi halo
relasaun entre pajina ida ho pajina seluk. Kuandu ita loke website ida depois
ita muda kursor ba letra ida mak nia lakan azul ho linha iha kraik ne’e mak
naran link. Ne’ebe ita klike sei mosu pagina seluk ou bele mosu ita tab ida fali
tuir ida-idak nia pagina setting nian. Atu hatene no koko hadi hare mai ita
hakerek no koko koding iha kraik ne’e:
(Hakekek nain
rekomenda katak atu estuda pajina web, ita nia file sira ne’ebe ita halo ona
tau hamutuk iha folder ida para wainhira halo link ida ba pagina seluk fasil
atu hetan nia naran/link)
<html>
<head>
<title>Link</title>
</head>
<body>
<p>Iha link ne'e ita sei bolu file ida naran mofikasaunteks
nian</p>
<a href="modifikasaunteks.html">Klike iha
ne'e</a><br><br>
<p>Link iha kraik ne'e wainhira ita klike nia sei loke rasik iha tab
foun</p>
<a href="modifikasaunteks.html" target="_blank">Klike
iha ne'e</a><br>
</body>
</html>
Tag Font Usa ba testu
ho nia modelu, kor no medida nian, atu hatene liu tan mai ita koko ho koding
iha kraik ne'e.
Hakerek koding iha kraik ne’e iha testu editor no save ho nia naran Font.html hotu
tiha loke file hare nia resultadu iha browser;
<html>
<head>
<title>Font,
Link & Image</title>
</head>
<body>
<!--Tag Font-->
<font
face="Arial">Ida ne'e ho font Arial</font><br>
<font
face="Verdana">Ida ne'e ho font Verdana</font><br>
<!--ida ne'e font
verdana, mahar no italik-->
<font face="Verdana"><b><i>Ida
ne'e ho font Verdana</i></b></font><br>
<!--ida ne'e font
verdana, mahar no italik ho nia kor mean-->
<font
face="Verdana" color="red"><b><i>Ida ne'e ho
font Verdana</i></b></font><br>
<!--kor font
nian-->
<font
color="blue">Ida ne'e ho nia kor
azul</b></font><br>
<font
color="yellow" size="6">Ida ne'e ho nia kor
kinur</b></font><br>
<font
color="green" size="8">Ida ne'e ho nia kor
matak</b></font>
</body>
</html>
Hotu tiha save, loke
folder no file nia naran hodi hare nia resultadu. nia resultadu mak hanesan
tuir mai ne'e:
Hanesan publikasaun
molok nian ita estuda konaba tag ho nia funsaun sira, agora ita tama ba pratika
tag ida-idak nian. Antes atu halo koding ita halo forder keta ida hodi rai
hamutuk koding sira nebe ita sei estuda. Primeiru halo forder ida ho nia naran
konforme ita idepois loke notepad++ hodi hakerek koding sira hanesan tuir mai
ne’e :
1. Tag modifikasaun
testu nian
Hakerek koding iha
kraik ne’e iha notepad++ no save ho nia naranModifikasaunTestu.html no
loke folder nebe ita save ba idepois klike dalarua iha file nia naran hadi hare
nia resultadu iha browser.
Area testu nian nebe ita bele
hakerek liafuan rua ba leten
name, rows, cols, wrap
Maluk sira, ida ne'e mak tag sira ne'ebe iha html hodi uza ba halo pagina web
nian ho nia konten no medelu tuir ita nia hakara. Nia tag basiku mak hanesan
iha kraik ne'e:
HTML (Hypertext Markup Language) ne'e lingua markasaun ida ne'be uza hodi halo
pagina web nian, hamosu informasaun oi-oin iha pagina web nian no formatu
hypertestu simples ne'ebe hakerek ho formatu arkivu ASCII nian,
ikus mai sei hamosu formulariu integradu ida.Ho lian seluk, arkivu ida ne'ebe
halo Software ho prosesamentu testu nian no rai(save) ho ASCII atu
bele sai pajina web normal ida ho comandus HTML.Hahu ho lian ida ne'ebe tempo
uluk barak mak uza hodi halo edisaun no impresaun iha mundu ho naran SGML (Standard
Generalized Markup Language), HTML ne'e padraun
(stardar) ida ne'ebe utiliza atu exibisaun pajiina web sira. HTML
ohin ne'e padraun iha Internet definidus no utilizasaun controlada husi World
Wide Web Consortium (W3C). HTML halo husi colaborasaun TIM Caillau ho
Berners-Lee Robert wainhira sira sei servisu iha CERN iha tinan 1989
(CERN alta enerjia ida ho institutupeskija fĂsica, iha Genebra).
Atu
aprende html ita presija testu editor ida hanesan notepad, notepad++ nst...se
ita nia testu editor hanesan notepad++ seidauk iha entaun bele loke link ne'e
: notepad++ hodi bele download.
Sintaksaun basiku HTML nian mak hanesan tuir mai ne'e <html>
<head>
<title>Fatin hakerek Titulu nian</title>
</head>
<body>
Fatin hakerek koding atu mosu iha pajina web nian....!!
</body>
</html>
koding iha leten ne'e mk ita hakerek ita testu editor, hakerek hotu tiha rai
hakerek file nia naran ho nia ekstensaun (.html). hotu tiha, loke folder
ne'be ita rai ba, depois klike dalarua iha file nia naran maka nia sei mosu iha
browser hanesan Mozila Firefox ou Google Crome nst...se ita sei konfusaun hela
bele hare tuir nia medidas tuir mai ne'e:
1.loke notepad++ hodi hakerek koding
2.hotu
tiha klike iha file>save as no hakerek file nia naran ho ekstensaun (.html)
no klike save maka nia sei rai iha folder nebe ita rai ba
3. loke folder nebe
ita rai ba no klike dalarua iha fali nia naran hodi hare nia resultadu iha
browser:
4. hare nia resultadu
iha browser:
Ida ne'e mak hanesan introdusaun badak konaba
HTML nian, atu aprende liu tan ita sei iha materia barak ne'ebe ita sei estuda
tuir mai....santai deit BRO, SIS...hein hau no asiste nafatin iha blog ne'e...